GRAÐANI GRADA MALOG LOŠINJA Riva lošinjskih kapetana 7 51550 Mali Lošinj Što se tice Urbanistickog plana Mali Lošinj (UPU ML) koji je usvojen 18.3.2013. /sl.novine 10/13/ a koji je takoder podloga za izradu Glavnog projekta uredenja obale Kadin I uredenja obale Zagazinjine I, konstatira se da su pokrenute njegove izmjene i dopune, te da je objava za ponovnu javnu raspravu izvršena 20.01.2015. s rokom završetka do 2.2.2015., što je neprimjereno kratki rok kojim se gradenima onemogucuje suvislo angažiranje na analizi predloženih izmjena i dopuna. Donošenje Izmjena i dopuna UPU ML nije nigdje na stranicama Grada Malog Lošinja javno objavljeno, što što znaci da nisu još ni donešene. PPUGML: U PPUGML podrucje obale Kadina nije uvršteno u nijednu kategoriju korištenja i namjene zemljišta, nije oznaceno kao plaža, stoga se ne ovom podrucju sukladno odredbama clanaka 38-42 PPUGML ne smiju poduzimati nikakvi radovi. UPU ML: U UPU ML podrucje obale Kadina nije uvršteno u nijednu kategoriju korištenja i namjene zemljišta, nije oznaceno kao prirodna ni uredena plaža. U UPU ML u clanku 99. Odredeni su obuhvati podrucja za koje je obvezna izrada detaljnog plana uredenja pa je tako u kartografskim prikazima, br.3 Uvjeti korištenja, uredenja i zaštite površina, oznacena površina izrade DPU 9.3. ŠRC Bojcic (oznaceno kao siva mreža) koja površina obuhvaca obalu i kopno poluotoka Kijac (osim krajnjeg sjeveroistocnog dijela poluotoka gdje je smješten kompleks ispusta u more), i to od polovice uvale Zagazinjine pa prema Sv.Martinu. Predloženi Glavni projekti, koji su u osnovi isti, osim nacrta u kartografskom prikazu, površine I broja suncališta i ulaza u more, polaze od pretpostavke povecanja broja suncališta radi veceg prihvata kupaca i korisnika obale, te omogucavanja ulaza u more i izgradnju sanitarnih cvorova. Glavni projekti su izradeni površno, nemaštovito i nedovoljno inventivno, bez uvažavanja specificnosti podrucja, konfiguracije prirodne obale i ne obraduju zaštitu do sada ugroženog podrucja zbog sve veceg korištenja, a nedovoljnog održavanja i saniranja poremecaja u prirodi (primjer: gromace). Oni se vode klasicnom matricom korištenja neprimjerenih materijala za prirodni krajolik obale/plaže (previše betona, nejasne karakteristike i boja benkovackog kamena,) upotrebu teške mehanizacije i miniranja, postavljanjem sanitarnih cvorova na neprimjerenim mjestima, nedopustivim greškama, gdje se spominje sanitarni cvor na Zagazinjinama sa upojnom jamom, prilazom za vozila radi pražnjenja jame, a isti se sanitarni cvor smješta (na karti) na pravcu prolaza kanalizacionih cijevi. Prijedlogom glavnih projekata planiraju se preširoki betonski prilazi do suncališta, suncališta od benkovackog kamena te betonski prilazi od suncališta do mora, sa betonskim platoima velicine 4m2, na visini od 60-90 cm iznad mora i inox stepenicam i rukohvatima. Radi se velikim površinama koje se žele urediti, tocnije o 225 m2 betonskih pristupa i 452 m2 suncališta na obuhvatu Zagazinjina i 748 m2 postojece obalne šetnice te 204 m2 betonskih pristupa, 270 m2 suncališta i 548 m2 obalne šetnice na Kadinu. Obzirom na navedenu velicinu zahvata u prirodnoj obali I/ili plaži, projektiranje i izvedba moraju biti maksimalno uklopljeni u prirodni okoliš. Kako je na kartografskom prikazu prijedloga glavnih projekata zamucena slika prirodne podloge na kojoj su ucrtani zahvati to nije razvidno da li je projektant pokušao maximalno iskoristiti neravnine i nesavršenosti prirodne obale radi smještaja suncališta ili ih je kalemio prema ideji “ ravnoteže” projekta. I kroz tako zamucenu sliku prirodne podloge nazire se da projekt predvida betoniranje onih površina koje vec jesu ravne i koje kupaci vec bez ikakvih poteškoca koriste u njihovom punom kapacitetu. Isticemo da su ove stijene odredište upravo onih kupaca koji namjerno izabiru prirodne plaže bez artificijelnih intervencija. Sanitarni cvorovi koji se smještaju izvan obuhvata podrucja uredenja obale nisu opisani ni skicirani, pa se ne zna njihov izgled, uklopljenost u prirodu i što manju vidljivost, nepotrebno se i nesuvislo planiraju sa odmorišnim površinama za posjetioce s kamenim improviziranim klupama i stolicama (za koga?). 1. Cijelo podrucje Zagazinjina i Kadina (i drugih podrucja Malog Lošinja) zaslužuje promišljenije i kvalitetnije ciljane projekte primjerene destinaciji sa 4 /do 5/ zvjezdica. Razina predloženih projekata je površna i neprimjerena trendovima i namjerama Grada i turizma za zaštitom glavnog resursa -prirodnog okoliša – i kvalitetnijim razvojem turistickog mjesta. Ako su prirodna obala I plaže glavni resurs za razvoj turizma onda predložene glavne projekte treba revidirati, uskladiti ih sa planovima višeg reda te izraditi sukladno ovim primjedbama i prijedlozima gradana kao i vizijom cijele destinacije. 2. Predvidjeti trajno popravljanje svih postojecih gromaca, koje nisu sami gradani popravili u radnim akcijama. Na taj nacin ce vizualno cijelo podrucje postati atraktivnije i uredenije, a sa aspekta sigurnosti za kupace to je i neophodno (sada su ne nekim djelovima gromace urušene, a ispod njih prolaze ljudi ili su smještena suncališta). 3. Sve pristupne putove od glavne obalne šetnice do suncališta planirati uže (najviše širina 1 m) i od kamena. Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen. Koristiti i drvene obloge/deccking ukoliko je to zbog vremenskih uvjeta moguce. Pristupe od suncališta do mora planirati od kamena. 4. Suncališta planirati uklopljena u neravnine postojecih stijena, ne iznad postojeceg kamenog terena (ne kalemiti na postojecu podlogu). Koristiti kamen sivo-bijeli, primjer istarski kamen te drvene obloge/deccking gdje je to zbog vremenskih uvjeta moguce: npr. uz glavnu obalnu šetnicu desno i lijevo, narocito gdje je podloga pretežito zemljana. 5. Ulaze u more planirati maximalno izmedu prirodnog kamenja, u postojecoj konfiguraciji, u izvedbi kamenim oplocenjem u more, samo rijetko sa platoima za ulaz u more i što na nižoj visini od mora, te u što manjoj površini. Izvedba od kamena sivo-bijelog, primjer istarski kamen. Po mogucnosti koristiti i drvene obloge/deccking (montažne) u obliku uže hodne površine /mostici/ za ulaz u more. 6. Sanitarni cvorovi su potencijalna opasnost od neugodnih mirisa, nehigijene, nedovoljnog održavanja i uništavanja izvan ljetne sezone kada se ne koriste. Stoga se predlaže izvidjeti mogucnosti planiranja I izvedbe tipskih, samocistecih sanitarnih cvora (primjer Eurodmodul) i to po jedan za svaku obalu. Sanitarne cvorove planirati locirane na prirodno zaklonjenijoj površini, od pogleda i sunca, bez izgradnje nepotrebnih odmorišta, klupica i sl. oko sanitarnih cvororva. 7. Kao podlogu za ugradnju kvalitetnijih i primjerenijih materijala u cilju maximalne zaštite prirode i prirodne obale nalazimo u svim strateškim dokumentima o razvoju turizma HR te strateškim dokumentima GML (Glavni plan razvoja turizma, Plan održivog razvoja), prostornim planovima i stavovima strucnjaka pa i konzervatora , citat iz mišljenja na Odluku o koncesiji plaže Cikat „ izvodenje novih struktura u smislu postavljanja drvenih pontona, izvodenje solidnih struktura te definiranje suncališta sa što manje betona odnosno max.upotreba kamena „. 8. Kao primjer navodima iz ovih primjedbi I prijedloga daje se primjer uređenja obale Banj u Šibeniku te upotreba drvenih obloga, pa i montažnih, gdje je to moguce ,www.floorexpert.hr U POTPISU ZAINTERESIRANI GRAÐANI GRADA MALOG LOŠINJA |
|---|