Do običnih građana Lošinja dopiru maglovite, nepotpune i proturječne, a za neke od njih i zabrinjavajuće informacije o tijeku priprema za izradu prijedloga novog prostornog plana Grada Maloga Lošinja.
Neke od tih informacija nameću pitanje što li bi o namjerama kreatora prijedloga rekao Ambroz Haračić, čovjek neporecivih zasluga za današnji izgled Lošinja i njegov izlazak na svjetsku turističku scenu.
No možda prije treba postaviti pitanje bi li Ambroz Haračić uopće bio u komisiji za izradu prostornog plana.
Uvjeren sam da ne bi.
Ambroz Haračić u tu komisiju ne bi bio imenovan iz jednostavnog razloga što bi u njoj bio remetilački faktor. Naime, sve što znamo o njemu iz njegovih djela u prošlosti kazuje da se on vjerojatno ne bi borio za vlastite materijalne interese, pa se takav ne bi uklapao u motivacijski i funkcionalni model ponašanja kako komisije tako i svih koji odlučuju o prostorom planu.
Novi list je 22. rujna 2006. objavio napis o tiskovnoj konferenciji udruge Eko Kvarner, Artatore o nepotpunom i selektivnom uklanjanju bespravne gradnje investitora Kamenolom Brdo Kušć u naselju Artatore. Tom su prigodom izneseni dokazi o neprimjerenoj intervenciji gradonačelnika Maloga Lošinja kojom je išao na ruku bespravnom graditelju te odricanju gradske vlasti od prava na žalbu zbog bespravne gradnje unutar 70 metera od mora.
Na web siteu Grada Malog Lošinja koji je početkom kolovoza zbog nikome razumljivih razloga naprasno ukinut (još nisam sreo ozbiljnog, razumnog čovjeka koji taj potez odobrava), na stranicama Upravnog odjela za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša moglo se naći nekoliko trenutno važećih dokumenata iz oblasti prostornog uređenja . . .
EKO KVARNER Ogranak Nerezine i Artatore Povjerenstvu za izradu prostornog planaPrva osnovna konstatacija je da se i ovim planom kao i većinom prostornih planova koji su u izradi neracionalno troši prostor. Evropski obalni okoliš već je žrtva vlastite popularnosti, a učinci rastu s godišnjim preseljenjem milijuna turista na te obale, objavila je Europska agencija za okoliš.
U izvještaju Promjena lica europskih obalnih područja upozorava se da se ubrzano iskorištavanje obalnog prostora, koja uglavnom pokreću industrija zabave i turizma, prijeti uništenju osjetljive ravnoteže obalnih ekosustava.
Prema mjerodavnim procjenama do 1960. g. od kada na Jadranu započinje intenzivna gradnja potrošeno je ili okupirano oko 100 km obale mora. Opseg graditeljskih aktivnosti uz samu obalu, u posljednjih tridesetak godina je takav da je potrošeno oko 5 puta više morske obale no što su to potrošile sve prethodne generacije. To se pretežito odnosi na najkvalitetnije dijelove obale. Sljedeće desetljeće jadransko područje Hrvatske bit će najinteresantnije poduzetničko područje cijele države, a prostori uz obalu mora su to i danas. U budućnosti to će biti najugroženiji dio cjelokupnoga državnog prostora Hrvatske.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.