Odgovarajući na pitanje što misli o sniženju stupnja zaštite mora u lošinjskom akvatoriju, Draško Holcer iz udruge Plavi svijet kaže da udruga nema nikakvu nadležnost nad osnivanjem niti upravljanjem zaštićenim područjem, te da su jedino lokalna zajednica Lošinja i RH izgubili rezervat, izvijestio je Večernji list.

Čestitam vam Dan dupina s malim zakašnjenjem. Kako ste ga proslavili?

• Ove godine proslavili smo već 17. dan dupina. Izložba crteža i proglašenje najboljih, oslikavanje rive, igre s djecom, već su standardni dio programa.

Kako je i kad osnovana udruga Plavi svijet?

• Plavi svijet, Institut za istraživanje i zaštitu mora, osnovan je 1999. Inicijalno, ideja je bila osnivanje udruge koja bi osigurala financiranje rada Jadranskog projekta dupin, projekta istraživanja dobrih dupina u akvatoriju Lošinja, no organizacija se značajno promijenila.

Koje su vaše glavne aktivnosti?

• Osim istraživanja dupina na Lošinju imamo i istraživačku postaju na Visu, a provodimo istraživanja i u području Kornata i zapadne obale Istre. Provodimo i istraživanje morskih kornjača. Osnovali smo i vodimo Lošinjski edukacijski centar o moru.

Kako se financirate?

• Financiramo se donacijama, sponzorstvima te programima koje prijavljujemo na natječaje.

Koliko dupina su ljubitelji dobrih dupina usvojili i koji je posebno popularan?

• Usvajanje dupina predstavlja simbolični čin brojnih pojedinaca koji uplaćuju donaciju za naš rad. Meta, Mush, Šonja i Debby dupini su koje možete usvojiti, dobiti njihovu fotografiju i malu priču o onome što znamo o njima. Ove godine Šonja je najčešće izabrani dupin. Inače, ove godine imamo oko 300 donatora - usvajatelja. Više informacija o usvajanju možete saznati na stranicama www.plavi-svijet.org

Čuju se nagovještaji da biste mogli izgubiti status rezervata. Što bi to značilo za dupine?

• Plavi svijet nema nikakvu nadležnost nad osnivanjem niti upravljanjem zaštićenim područjem, te su jedino lokalna zajednica Lošinja i RH izgubili rezervat. Plavi svijet je istraživanjem utvrdio daje područje Kvarnerića predloženo za zaštitu jednog od ključnih staništa za dobre dupine u Jadranu, a populacija koja u njemu obitava kritično je ugrožena. Naše rezultate potvrdili su Znanstveno vijeće Sporazuma o zaštiti kitova Sredozemnog i Crnog mora te prihvatili Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture proglašenjem preventivne zaštite koja je istekla krajem prošlog mjeseca. Bez mjera zaštite nastavit će se trend smanjenja broja dobrih dupina u ovom području.

Što ćete sad učiniti?

• Što se nas tiče, nastavit ćemo s radom na istraživanju zajednice dobrih dupina.

Postoji li mogućnost da budu zadovoljni lokalni ribari, a da i dupini budu zaštićeni?

• Ribari ne bi mali posebnih problema s osnivanjem rezervata.

Kako je ovo pitanje zaštite riješeno u državama koje imaju dupine?

• Možda je najbolji primjer Irska koja je cjelokupne teritorijalne vode 1991. proglasila rezervatom za dupine i kitove.

Kako ste se vi osobno zaljubili u dupine?

• Prvi susret s njima imao sam prije 35 godina, kada sam s bakom na ljetovanju promatrao brod na čijem su se pramčanom valu igrali dupini. Mislim da je sve započelo još tada.