Zagrebački Fakultet za strojarstvo i brodogradnju, za potrebe Komunalnog poduzeća Vodovod i Čistoća Cres/Lošinj izradio je studiju gospodarenja otpadom, po kojoj se otpadom nastalim na cresko - lošinjskom otočju dugoročno planira postupati u skladu s visokim ekološkim standardima, izvijestio je Novi list.

U provedbi prve faze nabavljene su nove posude za odvojeno prikupljanje stakla, papira, kao i komposteri. Za područje Grada Malog Lošinja postavljeno je po 90 novih posuda za prikupljanje papira i stakla te 800 kompostera. Za Grad Cres bit će osigurano 35 posuda za papir i 40 za staklo te 310 kompostera. U Martinšćici i Nerezinama bit će formirana posebna sabirna mjesta u kojima će građani moći odvojeno odložiti, na primjer krupni otpad, metalni, ali i opasni otpad poput otapala, goriva, boja i slično. Za te je potrebe za Nerezine osigurano 16, a za Martinšćicu 14 kontejnera, zapremine pet i sedam metara kubičnih.

Direktor otočnog komunalca Lino Sinčić kaže kako će se komposteri osigurati onim domaćinstvima koja imaju uvjete za kompostiranje, a to su domaćinstva s vrtom i dvorištem. Uz ostatke hrane u komposter se stavlja vrtni otpad i na taj način će se značajno pridonijeti smanjenju bio otpada u ukupnoj količini otočnog otpada. Kako su za uspješnu provedbu najvažniji građani, u poštanske sandučiće dobili su prigodne letke u kojima su slikovito i sadržajno prikazane prednosti i važnost odvojenog prikupljanja te se od građana očekuje partnerski odnos.

Inače, postojeći sustav gospodarenja otpadom na cresko-lošinjskom otočju je zastario i neekološki. Godišnje se prikupi od šest do sedam tisuća tona različitog smeća, a najveći dio ostaje pomiješan i zatrpan na dva otočna deponija, dok se odvojeno prikuplja svega osam do devet posto, što je značajno manje nego u razvijenim europskim zemalja gdje se otpad ekološki zbrinjava s više od 70, a u pojednim regijama nekih od tih zemalja i 90
posto.

U Hrvatskoj je prosjek odvojenog prikupljanja čak dvostruko niži nego na cresko-lošinjskom otočju, budući je u našoj zemlji dominantan običaj sav otpad baciti u isti kontejner, pa se na nacionalnoj razini odvaja svega od dva do četiri posto smeća. Stvari se u posljednje vrijeme ubrzano mijenjaju jer smo postali dio EU, kao i zbog novčanih kazni koje će slijediti one koji se u zadanim rokovima ne usklade s europskom praksom.

(Ira Cupać Marković)

Add comment