Novi list je objavio vijest da je Turistička zajednica Mali Lošinj započela s realizacijom projekta Destinacijski brand management.
Riječ je o izradi i provedbi niza konkretnih programa koji bi trebali pridonijeti poboljšanju sveukupne turističke ponude i većoj prepoznatljivosti Lošinja kao turističkog odredišta.
Prema riječima Đurđice Šimičić, direktorice TZ, prepoznatljivost Lošinja na turističkom tržištu treba se temeljiti na njegovim velikim prostornim i graditeljskim vrijednostima, bogatstvu flore i faune i bogatoj kulturno-povijesnoj tradiciji. Podizanjem kvalitete destinacije na kategoriju četiri zvjezdice postigla bi se adekvatna tržišna valorizacija tih vrijednosti.
Naredna turistička sezona poslužit će za istraživanje tržišta kojim će se anketiranjem gostiju utvrditi njihove potrebe i očekivanja. U skladu s rezultatima istraživanja prišlp bi se kreiranju turističkog proizvoda.
U prvoj fazi projekta izradit će se dokument pod nazivom Vizija turističkog razvoja do 2010. godine, a temeljit će se na Master planu, prostorno-planskoj dokumentaciji i najnovijim turističkim trendovima.
Brendiranje će se raditi u suradnji s lokalnom samoupravom, otočnim gospodarstvom, nevladinim sektorom i svim subjektima koji su posredno ili neposredno vezani uz turizam.
Nositelji projekta su gradonačelnik Gari Cappelli, direktorica TZ Mali Lošinj Đurđica Šimičić, a savjetnica je Marina Đukanović iz zagrebačke tvrtke Carpe Diem Consulting.
Nakon istraživanja tržišta i izrade Vizije bit će osnovana Agencija za brand management, piše Novi list.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Comments
Mozemo se mi sprdati sa Bavarcima, Austrijancima, Talijanima i Slovencima, ali oni su nase trziste i to treba znati iskoristiti. Nije Monte Carlo zbog Monte Carla, nego njegovog zaledja koje mu gravitira.
Kada bi nas turizam bio tamo gdje je bio prije 30 godina, bilo bi nam dobro. Kada vec toliko tupe o brandiranju, i stvaranju prepoznatljivosti, nema sto, plan im uspijeva. Kada proseces po rivi uvijek mozes pojesti samo baklavu i sampitu, oko glave ti lete kuglice sladoleda, u kalicama zakantuni uvijek se nadje originalnih suvenira iz Turske. Nema sto postigli su prepoznatljivost..... Soluna.
dobrobit za mjesto i mjestane.
Pročistač slane vode je rješenje za jedan dio problema, a to je opskrba vodom. A što sa pesticidima? Oni odlaze u zemlju i tamo ostaju, bez obzira kakva ih voda nosila. Osim toga na ovako malom prostoru kao što je otočni to je rasipanje najvrijednijeg resursa za naproporcionalnu dobit. Naravno da treba napraviti i aerodrom i bazene (već zbog naše djece, a ne samo onih iz Bavarske), ali sa oponašanjem masovnoturističkih destinacija kao što su Kanari treba biti oprezan.
Istina je, sadnja krumpira i kapule na ovako vrijednom prostoru nije profitabilna. Ali prostor treba sačuvati i za buduće generacije, to se tek onda zove održivi razvoj. Kamo će pobjeći naša djeca i unuci kad sve bude izgraðeno i za njih ne bude mjesta? Na Kanare neće zasigurno.
Osim toga danas je turistička ponuda tipa Kanari zadnja kategorija. To je godišnji za luzere. Danas je ekologija veliki trend i ona turistička destinacija koja se može pohvaliti da ima vlastitu zdravo proizvedenu hranu može prodati ne samo krumpir i kapulu skuplje, nego i sve ostale proizvode, krevete pa i zrak.
Svako golf igralište, srednjeg tipa, s 18 rupa, prema procjenama Europske Golf Udruge, troši prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Svaka 24 sata jedno golf igralište “popije” istu količinu vode koju potroši jedan gradić s 8000 stanovnika. Hoćemo li si zbog, blago rečeno, neznanja nadležnih u Istarskoj županiji zbog golfa stvoriti poteškoće u opskrbi vodom ljeti? Voda je naše bogatstvo i osnovni uvjet života – ne smijemo dopustiti njeno neracionalno trošenje, kakvo bi se dogodilo izgradnjom tolikih golf terena.
Primjena umjetnih gnojiva, te herbicida i pesticida potrebnih za konvencionalnu vrtlarsku kozmetiku golf igrališta, uzrokuje visoki stupanj kontaminacije zemljišta. U slučaju neadekvatne kontrole tokova i konačnih destinacija odljevnih voda s golf igrališta (što je, s postojećim stanjem i angažmanom naših inspekcijskih službi, gotovo izvjesno), to može dovesti do zagaðivanja izvora pitke vode i tla.
Pokušavajući se oduprijeti rastućim kritikama i protivljenju golf igralištima i stvoriti pozitivnu sliku o sebi u javnosti, golferi nude “terene bez pesticida”, “golf terene prijateljske prema okolišu” ili “osjetljive golf terene”. Treba jasno reći - takvi tereni ne postoje; kreiranje i održavanje “savršenog travnjaka” neizbježno zahtijeva intenzivnu upotrebu kemikalija.
Zašto postoje anti-golf organizacije u cijelom svijetu, a ne postoje, na primjer, anti-rukomet ili anti-vaterpolo organizacije? Zato što, za razliku od ostalih sportova, golf tereni predstavljaju veliko opterećenje i opasnost za okoliš. Zadovoljstvo za malobrojne uz veliku štetu za sve. Ljudi se protiv golfa bore ne samo u našoj zemlji, nego i u daleko “sreðenijim” i bogatijim zemljama poput Japana, u kojem je Svjetska anti-golf organizacija i osnovana.
Čak se i jedna specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda, Meðunarodna organizacija rada (ILO) izjasnila vrlo kritičnim tonom o golfu: ”Realizacija golf igrališta u mnogim je državama prouzrokovala pravu katastrofu..,.” ( ILO magazin br. 39 iz lipnja 2001. - broj posvećen društveno odgovornom turizmu)
- izgradnja sustava za upravljanje kvalitetom okoliša;
- izgradnja više tematskih i boutique hotela;
- valorizirati na visokom stupnju centar za vodene sportove na Čikatu;
- podizanje kvalitete turističke valorizacije gradova Mali i Veli Lošinj;
- osmišljavanje prirodno-ekološke zone Osoršćice;
- rezervat dupina i edukacijski centar;
- golf igrališta sa pripadajućim sadržajima u Ćunskom;
- javni centar za talasoterapiju; osmišljavanje cjelovitog sustava staza i putova za pješačenje i bicikle;
- eko-centar, eko-naselja Halmac i Tržić (Cerović, 2005.).
Kako smo već navikli, puno riječi a malo djela. Za početak treba očistiti grad od psećih govana jer bi nam to mogao postati brend ?!
Vruće se nadam da iz toga neće proizaći slogan da je Mali Lošinj grad u kojem se ne spava kako bi se mahnita cijelonoćna buka iz lokala i s pozornice u centru pretvorila u lošinjski brand.
Na internetu sam našao ovo. (www.carpe-diem-consulting.com/en/home.html)