Izvješće "Večernjeg lista" objavljeno 30. studenog 2006. dan poslije sjednice gradskog Vijeća prožeto je blagom ironijom. Novinarka Nevenka Košćić podsjeća kako su prigodom objave donošenja odluke o proglašenju prvog rezervata za dupine na Mediteranu u lošinjskom akvatoriju lokalni čelnici "kako i priliči kad odluku objavi državni dužnosnik, s odobravanjem klimali, pljeskali i zaklinjali se kako je to dobro za razvitak turizma" no navodi kako je prijedlog prostornog plana uređenja pokazao posve drugačije raspoloženje prema onome čemu se pljeskalo i klimalo.
List izvješćuje da su lošinjske ekološke udruge u prijedlogu PPU uočile rješenja posve suprotna s potrebama rezervata kojima bi se otvorio put za izgradnju goleme marine u Nerezinama.
Naslovima Zaštita ili propast te Prvi rezervat dupina ili obična marina "Večernji list" podcrtava nastale dvojbe.
"Predsjednik Vijeća Mužić zabranio govoriti ekolozima" naslov je pod kojim je o sjednici na kojoj se raspravljalo o lošinjskom rezervatu za dupine 30. studenog 2006. izvijestio Novi list. Nadnaslovom je istaknuto da su usred rasprave eko-aktivistice demonstrativno napustile sjednicu, a podnaslovom kako je vijećnik Dragan Balija (PGS) uzalud pokušao ishoditi dozvolu da i predstavnik "Plavog svijeta" iznese stručno mišljenje; tražio je da o tome vijećnici glasaju, no Mužić je njegov prijedlog ignorirao.
Koincidentno je Eko koordinacija u 13:00 sati urudžbirala u gradskoj pisarnici otvorenu požurnicu Gradu Malom Lošinju sljedećeg sadržaja:
Reagiramo na činjenicu da je 22. studenog 2006. održana sjednica Gradskog poglavarstva na kojem je pročelnica Upravnog odjel za komunalni sustav, urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Ljiljana Rukonić dala prijedlog za izdavanje suglasnosti na stručnu podlogu za ishođenje lokacijske dozvole za uređenje marine komunalnih vezova u uvali Biskupija u Nerezinama investitora „Marina Artac doo“, te da Poglavarstvo nije zauzelo stav . . .
Sjednica Gradskog vijeća održana je u punom sastavu od trinaest vijećnika, pozvanih gostiju ravnateljice županijske ustanove Priroda, stručnih savjetnica Uprave za zaštitu prirode pri Ministarstvu kulture i stručnjaka Plavog svijeta, te zainteresiranih promatrača i promatračica, članova udruga i građana.
Veličinu ovoga skupa izazvala je jedna od tema sjednice, proglašenje rezervata za dupine. Temu je otvorio predsjednik Vijeća Mužić, koji je ispričao dirljivu priču o svome prvom susretu sa dupinom, koji je poderao ribarsku mrežu i ostavio cijelu obitelj sedmicu dana gladnom. U tom je tonu prošla većina vijećničkih istupa, koji su na deklarativnoj razini izrazili divljenje prema ljepoti dupina, istaknuli svoje opredjeljenje za očuvanje flore i faune, izgovorili čak i novu mantru javnih poslenika održivi razvoj, iza kojih je slijedilo veliko ALI. Izražena je velika količina zabrinutosti za opstanak ljudske vrste na ovim prostorima, za razvitak, za obavljanje gospodarskih djelatnosti, za povećanje troškova očuvanja prirode prilikom izgradnje sustava otpadnih voda, za mogućnost suživota sa dupinima, vijećnici Maglievaz i Vodanović krajnje su neprijateljski govorili o činjenici proglašenja rezervata. Količina nekompetentnosti, iracionalnosti i neistinitih tvrdnji i pogrešnih interpretacija koju su izgovorili vijećnici je neprepričljiva i jedini tko može u potpunosti izvijestiti javnost o tijeku i tonovima sjednice je radio Lošinj - radio Jadranka, koji vjerojatno ima snimku.
Koordinacija ekoloških udruga najavila je Gradu Malom Lošinju da će prisustvovati sjednici Vijeća koja će se održati 29. studenog 2006. jer ima spoznaju da će jedna o tema biti i nedavno proglašeni rezervat dupina, odnosno zahtjev Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Poglavarstvu da se očituje oko davanja suglasnosti na stručnu podlogu za ishođenje lokacijske dozvole za uređenje marine i komunalnih vezova u uvali Biskupija u Nerezinama, investitora "Marina Artac" koja se nalazi u akvatoriju rezervata.
Svatko ima pravo na zdrav život.
Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.
Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.